Koncert – Ivan Batoš, klavir

Pozivamo Vas u utorak, 14. svibnja 2019. godine, na koncert pijanista Ivana Batoša, koji se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.

Koncert će se održati u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Požega, s početkom u 19:30 sati. Na programu su djela Davida Langa, Leoša Janáčeka, Petra Bergama i Ludwiga van Beethovena.

U sklopu programa moći ćete vidjeti i videoprojekcije za koje su zaslužni Domagoj Zovak (autor videoprojekcija) te Jan Štih (suradnik u izradi projekcija).

Ulaz je besplatan!

Ivan Batoš rođen je u Splitu 1979., iste godine kad je sagrađen poljudski stadion i kad je Milan Kundera objavio Knjigu smijeha i zaborava. Klavir je počeo svirati kod časne sestre Pavle Negovec pri dominikanskom samostanu u Splitu koja ga je usmjerila prema višegodišnjem institucionalnom obrazovanju u klasama profesora Ivane Oreb, Đure Tikvice i Lovre Pogorelića kod kojeg je stekao titulu magistra umjetnosti 2009. godine. Još od studijskih dana rado je dijelio koncertni podij s kolegama u različitim komornim sastavima. Jednako kao i svojim profesorima, osobito je zahvalan flautistici Lidiji Ljubičić, saksofonistima Gordanu Tudoru i Goranu Jurkoviću (s kojima nastupa i u Triju GIG), te pijanistu Danijelu Detoniju koji su mu pomogli u oblikovanju umjetničke osobnosti. Fascinacija komornom glazbom odredila mu je i životni poziv umjetničkog suradnika na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te vanjskog suradnika akademija u Sarajevu i Splitu gdje od 2003. godine i dalje uči i radi na sebi prenoseći energiju studentima s kojima svakodnevno nastupa. 2015. godine izabran je u zvanje višeg umjetničkog suradnika, a u svibnju 2017. g. bio je gost predavač u klasi Arna Bornkampa na Konzervatoriju u Amsterdamu, Nizozemska kao stipendist programa ERASMUS+.

Forma varijacije je forma u kojoj je koncentracija dovedena do maksimuma, ona omogućuje skladatelju da govori o bitnom, da ide ravno u srž. Predmet varijacija je tema, koja često nema više od šesnaest taktova. Beethoven ide unutar tih šesnaest taktova, kao da se kroz bunar spušta u unutrašnjost zemlje. Put u drugo beskonačno nije manje pustolovan od puta epopeje. Tako silazi pjesnik u čudnovate utrobe atoma. Svakom varijacijom, Beethoven se sve više udaljuje od početne teme, koja posljednjoj varijaciji nije ništa sličnija nego cvijet vlastitoj slici pod mikroskopom. Čovjek zna da ne može obuhvatiti svemir, sa svim njegovim suncima i zvijezdama. Smatra daleko nepodnošljivijim što je osuđen da mimoiđe drugo beskonačno, beskorisno, posve blizu i nadohvat ruke.

Milan Kundera, Knjiga smijeha i zaborava

Milan Kundera (rođen 1. travnja 1929. u Brnu) napustio je Prag 1975. godine i emigrirao u Pariz. Slavu je stekao romanom Šala (1965.), a svoj je književni genij potvrdio nizom djela koja se odlikuju intelektualnom složenošću i književnom virtuoznošću. Godine 1981. dobio je francusko državljanstvo, a od romana Polaganost iz 1995. godine piše na francuskom jeziku.