Naša povijest

Autor teksta: Branka Horvat, prof. mentor

Glazbeni život i glazbena naobrazba u Požegi do osnivanja glazbene škole

O požeškome glazbenom životu do XVIII. st. gotovo da i ne postoji  trag. Pažnju glazbenika privlači tek djelatnost Filipa Vlahovića Kapušvarca (prije 1700.-1755.), vodećeg glazbenika među franjevcima u Slavoniji. Kapušvarac je skladao uglavnom mise, ali bio je i uspješan prepisivač i iluminator nekoliko kantuala (Veličkoga 1719, Požeškoga 1720, Vukovarskoga 1730. i Našičkoga 1737.)

Nakon obnavljanja Požeške županije 1745. g. te nakon što 1765. g. Požega dobiva status slobodnoga kraljevskog grada, započinje njezin najveći gospodarski, prosvjetni i kulturni razvitak. U jeku pozitivnih strujanja neće zaostajati glazba i glazbeno obrazovanje. Uz sviranje orgulja (u crkvama Sv. Duha i sv. Lovre orgulje postoje od 1740.g. a u Sv. Tereziji Avilskoj od 1786.), pjevaju crkveni zborovi i održavaju se scenski prikazi u kojima sudjeluju profesori i đaci isusovačke Gimnazije. O svemu svjedoče inventarske knjige, sastavljene u vrijeme ukinuća isusovačkog reda 1773. Spominju se mise, rekvijemi, ofertoriji, divertimenta, simfonije, ali i opsežan popis instrumenata kojima je Kolegij raspolagao u razdoblju između 1762. i 1773. Iz navedenih popisa može se zaključiti kako je na koru crkve sv. Lovre u drugoj polovini XVIII. st. svirao simfonijski orkestar koji opsegom i sastavom ne zaostaje za tadašnjim orkestrima  europskih gradova. Osim uobičajenih duhovnih vokalno-instrumentalnih, njegovalo se i izvođenje instrumentalnih forma (simfonija i divertimenta), uglavnom stranih skladatelja kasnog baroka i klasike.

Crkva sv. Lovre u Požegi
Franjevačka crkva i samostan u Požegi

U godinama hrvatskoga narodnog preporoda i jačanju svijesti o potrebi sakupljanja narodnog stvaralaštva, zapažena je djelatnost županijskog sudbenog vijećnika Karla Catinellija Bevilaquana Obradića (1807.-1864.). Catinelli je1847. u Požegi i okolici zabilježio 25 narodnih napjeva koje je obradio za klavir te o vlastitom trošku tiskao u Beču 1849. pod nazivom Južnoslavljanske pučke pesme za pianoforte priredjene i svim prijateljem narodnih napevah posvetjene.

o. Kamilo Kolb

Značajan doprinos glazbenom i pedagoškom životu Požege dao je još jedan franjevac, o. Kamilo Kolb (1887.-1965.), koji početkom 60-ih godina XX. st. djeluje u Franjevačkom samostanu u Požegi kao svećenik, skladatelj, orguljaš, pjevač, zborovođa i pedagog. U svim tim područjima bio je temeljit i potpun. Glazba se u tom razdoblju još mogla privatno učiti kod Sestara milosrdnica. Do osnutka Osnovne glazbene škole privatnom podukom su se bavili Terezija Čuljat, Olga Orešković, Dragutin Nemet, Branka Sušanj-Oreški i dr.

Pjevačko društvo Vijenac i Gradska glazba Trenkovi panduri

Nakon pada Bachova apsolutizma (1850.-1860.) naglo raste broj pjevačkih društava, a neka od njih imaju i dobro razvijene glazbene škole,  kao na primjer Pjevačko društvo Zvonimir u Splitu (1884.), Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo Kuhač u Osijeku (1897.), Zoranićeva glazbena škola u Zadru (1908.) i dr.

Požeško Pjevačko društvo Vijenac (1882.) nije nažalost imalo vlastitu glazbenu školu, ali su zato Vijenčevi dirigenti, uz dužnosti gradskog kapelnika, bili učitelji pjevanja u požeškim školama te često držali i privatne poduke iz pjevanja, klavira, violine, orgulja i glazbene teorije: Josip Prochaska (1842.-1904.), Ćiril Junek (1872.-1928.), Rikard Krestin (1869.-1942.), Vojtěh Štětka (1885.-1954.). Tako i glasovita Požežanka Vilma Nožinić (1897.-1975.) svoju prvu poduku iz klavira u Požegi dobiva od Rikarda Krestine, a nakon što školovanje nastavlja u Zagrebu u školi Hrvatskog glazbenog zavoda, jedan od nastavnika joj je i Ćiril Junek.

Prvi dirigenti Vijenca, od osnivača Vilima Justa (1826.-1883.) do Vojtěha Štětke, odnosno do Drugoga svjetskog rata, uz sve ostale dužnosti bili su i kapelnici Gradske glazbe. Tako su pridonijeli nastanku i razvoju orkestra, prethodniku današnjoj Gradskoj glazbi Trenkovi panduri. Tradicija započeta slavnom Trenkovom vojnom glazbom na ovim je prostorima neprekinuto njegovana u amaterskim puhačkim orkestrima Gradske glazbe i Vatrogasnoga puhačkog orkestra DVD-a.

Josip Prochaska
Rikard Krestin
Vilma Nožinić
Vojtěh Štětka
Pjevačko društvo Vijenac u Požegi 1910. godine
Glazba Vatrogasnog društva u Požegi 1940. godine

Prva tamburaška društva

Na svoj su način glazbeni doprinos našemu gradu dala i prva tamburaška društva. U Nadbiskupskom je sirotištu  1887. osnovano prvo tamburaško društvo Bisernica, a od 1892. pri Gimnaziji djeluje tamburaški zbor Osvit. Oba orkestra, kao i pjevački zbor Lira, u prvim desetljećima XX. st. vodio je dr. Josip Andrić (1894.-1967.), tada još učenik požeške Gimnazije.

Poljoprivredna škola u Požegi (Ratarnica), osnovana 1885., nakon otvaranja internata 1930. svoje polaznike potiče na brojne kulturne aktivnosti. Iste je godine osnovano Učeničko prosvjetno društvo Poljoprivrednik u kojemu su djelovale dramska, tamburaška i folklorna  sekcija. U njezinu su radu, uz učenike, sudjelovali i profesori škole: Ferdinand Franić, Mijo Krnic i Dinko Kaštelan. Program proslave 50. obljetnice Poljoprivredne škole otkriva i podatak da je uz društvo Poljoprivrednik djelovao Zbor pitomaca Niže poljoprivredne škole i Tamburaški orkestar koji je vodio tadašnji gradski kapelnik Vojtěh Štětka. Društvo Poljoprivrednik djeluje do početka 1937. Deset godina kasnije osnovano je Omladinsko kulturno-umjetničko društvo Klas s pjevačkom, tamburaškom, dramskom i folklornom sekcijom* koje prestaje s radom nakon ukidanja internata 1963. godine.

Osim navedenih školskih orkestara i zborova, nakon Drugog svjetskog rata, uz podršku tadašnjeg savjeta za prosvjetu i kulturu započinje s radom pionirski tamburaški orkestar. Vodi ga  Ivan Furić (1915.-1996.), još jedan u nizu marljivih Vijenčevih dirigenata. Tamburaški orkestar OKUD-a Nada Dimić osnovan je 1957. a od njegovih početaka ga vodi Dragutin Nemet (1912.-1994.). On se, uz vođenje tamburaškog orkestra, istaknuo i kao dugogodišnji dirigent harmonikaških orkestara, puhačkog orkestra DVD-a u Požegi i Gradske glazbe Trenkovi panduri.

U nastupima i programima ovog društva istaknuli su se i brojni profesori Ratarnice kao pjevači, dirigenti, glumci, koreografi i dr. Za izvrsnog pjevača slovio je profesor Ante Čaleta, a na godišnjoj priredbi održanoj 1952. vokalni kvartet nastavničkog zbora otpjevao je skladbu Jakova Gotovca Naš grad.

Tamburaški zbor Osvi
dr. Josip Andrić
Tamburaško društvo Bisernica
Omladinsko kulturno-umjetničko društvo Klas

Osnutak i prvih trideset godina

Nakon Drugoga svjetskog rata se kao zapaženi prosvjetni i kulturni radnici te voditelji raznih školskih vokalnih i instrumentalnih sastava ponovo ističu Vijenčevi dirigenti: Ivan Furić i Vladimir Munđar.

Vladimir Munđar (1934.-1990.) svojim će dolaskom u Požegu 1959. godine značajno pridonijeti razvoju glazbenog života u  Požegi. Iste godine započinje s radom tečajna nastava klavira i harmonike, a uz ove instrumente učila se i glazbena teorija. Tečaj je bio u Vatrogasnom domu i prethodio je osnivanju Muzičke škole pri Narodnom sveučilištu 1962. godine.

Jasna Gretzer
Marija Džidić

Prvi nastavnici Škole bili su Vladimir Munđar za kontrabas i teorijske predmete, Dragutin Nemet za harmoniku, Hugo Borenić (1907.-1983.) za gitaru i Branka Sušanj za klavir i solfeggio. Škola je tada imala 124 polaznika, od toga 80 harmonikaša. Jasna Gretzer (1943.-2017.), nastavnica solfeggia i gitare, kasnije i dirigentica Vijenca, dolazi 1966., a Marija Džidić (1943.-2018.), nastavnica harmonike, 1969. godine.

Stalan stručni kadar i organizacija nastave rezultirali su Rješenjem Skupštine općine Slavonska Požega od 27. travnja 1970. i uz suglasnost Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske od 26. svibnja 1970. osnivanjem redovne Osnovne muzičke škole kao samostalne i samoupravne ustanove. Te godine Školu je polazilo 140 učenika, a učili su klavir, harmoniku, gitaru i solfeggio u deset razrednih odjeljenja. U školi djeluju pjevački zbor, harmonikaški orkestar te veliki i mali gitarski orkestar.

Iste godine s radom počinje i Bojana Nedela, nastavnica solfeggia i klavira (umirovljena 2015.), a 1974. i Rajka Martinčić, nastavnica klavira i dugogodišnja dirigentica malog zbora Tintilinići. Marija Višaticki, nastavnica harmonike, u školi radi od 1977. do umirovljenja 2017.

Dječji zbor Osnovne muzičke škole Krešimira Baranovića dirigentica Rajka Martinčić, Požega 1983.
Dječji zbor Osnovne muzičke škole, dirigentica Bojana Nedela, Požega 1975.

Odlukom djelatnika Osnovne muzičke škole, a uz suglasnost Skupštine općine Slav. Požega od 24. ožujka 1976., škola je preimenovana u Osnovnu muzičku školu Krešimira Baranovića. U narednim godinama uz već postojeće programe uvedena je i  nastava flaute šk.g.1978./79., klarineta šk.g.1982./83., ritmike i plesa i trube šk.g. 1984./85., trombona i tamburaškog orkestra (tečajna nastava) šk.g.1986./87. i teorije glazbe šk.g.1988./89.

Osnivač i prvi ravnatelj Osnovne muzičke škole Krešimira Baranovića u razdoblju od 1970. do 1990. bio je Vladimir Munđar.

Tečajna nastava 1960. u Vatrogasnom domu
Tamburaški orkestar OKUD-a Nada Dimić, dirigent Dragutin Nemet
Dragutin Nemet s učenicima nakon 2. svjetskog rata

Vladimir Munđar

Vladimir Munđar (1934.-1990.)  rođen je u Paklenici u Međimurju. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju i srednju glazbenu školu završava u Varaždinu 1956. g. Nastavu muzičkog odgoja diplomirao je 1962. u Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Nakon završene srednje škole radi u Ivancu  u svojstvu  učitelja i zborovođe. Dolaskom u Požegu 1959. godine djeluje kao nastavnik glazbenog odgoja u Osnovnoj školi Nikola Demonja i zborovođa pjevačkog zbora požeške Gimnazije. Zaslužan je za obnovu rada Pjevačkog zbora RKUD-a Vijenac i osnivanju Muzičke škole pri Narodnom sveučilištu 1962.godine. Vijenac vodi do 1976. godine i postiže značajne rezultate na tadašnjim republičkim amaterskim smotrama i festivalima. Jedan je od prvih inicijatora Muzičkog festivala Slavonije u kojem je bio angažiran kao stalni glazbeni savjetnik od njegova početka, 1969.g. Zaslužan je za osnivanje Osnovne muzičke škole kao samostalne ustanove, 1970.godine. Bio je zborovođa Pjevačkog zbora Osnovne muzičke škole i Omladinskog pjevačkog zbora Kazneno-popravnog doma u Požegi. Kao njezin prvi ravnatelj Školom je upravljao do smrti. Tijekom svojega tridesetogodišnjeg glazbenog djelovanja u Požegi dobio je brojne diplome i priznanja.

Vladimir Munđar i RKUD Vijenac na Festivalu hrvatskih zborova u Petrinji
Dječji zbor Osnovne muzičke škole Krešimir Baranović, dirigent Vladimir Munđar 1983.

Srednja glazbena škola i uzlet profesionalizma

Za daljnji razvoj Škole, a sasvim sigurno i požeški glazbeni život, ključna je 1999. godina. Na prijedlog  Školskog odbora i odlukom Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske Škola dobiva svoj današnji naziv, Glazbena škola Požega.

Iste školske godine (1999./2000.) odlukom Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Glazbenoj školi Požega odobren je početak rada i izvođenje nastavnog plana i programa srednje glazbene škole po važećem planu i programu za zanimanja: glazbenik glasovirač, gitarist, flautist, klarinetist, saksofonist, trubač, trombonist,  kornist, udaraljkaš, solo-pjevač i glazbenik teorijskog smjera. Te, 1999./2000. šk. g., upisano je 152 učenika u osnovnoškolski program, a 30 učenika u srednju glazbenu školu. Rješenjem Ministarstva prosvjete i športa  u svibnju 2001. djelatnost Srednje glazbene škole prošireno je sljedećim nastavnim programima: orgulje, tambure, harmonika i tuba.

Školske godine 2004./2005. Škola ima ukupno 295 učenika, od toga 205 u osnovnoj i 90 učenika u srednjoj školi, zaposleno je 24 nastavnika i profesora u stalnom radnom odnosu te  sedam  profesora vanjskih  suradnika.

Rast i razvoj nastavljen je i u sljedećem razdoblju, tako već školske godine 2009./2010. Glazbena škola Požega ima  341 učenika, od toga  251 u osnovnoj i 90 učenika u srednjoj školi (35 u pripremnim razredima i 55 u srednjoj školi). U stalnom radnom odnosu je 37 djelatnika (33 nastavnika i profesora te četiri nenastavna djelatnika) i četiri  profesora, vanjskih suradnika. Rad je organiziran u šest stručnih odjela: odjel za klavir i orgulje, gitarski, tamburaški, harmonikaški odjeli, odjel za puhače i udaraljke i odjel za glazbenu teoriju i pjevanje.

Djelatnost Škole obogaćena je školske godine 2011./2012. osnivanjem područnih odjeljenja osnovne glazbene škole: Područno odjeljenje Pleternica i Područno odjeljenje Kutjevo. Ondje je iste školske godine počela  nastava klavira, gitare, harmonike, klarineta, flaute i tambure.

Školske godine 2014./2015. Glazbena škola Požega ima ukupno 508 učenika, od toga 45 u predškolskom glazbenom obrazovanju, osnovnoj matičnoj glazbenoj školi 264 učenika,  osnovnoj glazbenoj školi – PO Pleternica 51 učenik, osnovnoj glazbenoj školi – PO Kutjevo 40 učenika. Srednja glazbena škola ukupno ima 108 učenika ( 24 u pripremnim razredima i 84 u srednjoj školi). U stalnom je radnom odnosu  56 djelatnika (49 nastavnika i profesora te 7 nenastavnih djelatnika) i dva profesora, vanjskih suradnika.

Nakon odlaska dugogodišnjeg ravnatelja Veljka Valentina Škorvage na novo radno mjesto, od 2017. godine ravnatelj je dotadašnji profesor klavira Alen Kovačević.

Novi ravnatelj donosi novu poletnost i zasada uspješno angažiranim radom vodi Školu na tradiciji njezinih velikih prethodnika. Školske godine 2019./2020. upisano je 564 učenika: 26 u predškolskom glazbenom obrazovanju, u matičnoj osnovnoj glazbenoj školi 300 učenika, u PO Pleternica 84 te  PO Kutjevo 58 učenika. Srednja glazbena škola ima 96 učenika (18 u pripremnim razredima i 78  srednjoj školi). Ukupno je zaposlen 71 djelatnik.

Osim evidentnog rasta broja učenika i nastavnika, zabilježen je i snažan procvat svih odjela Škole zahvaljujući kvalitetnom i predanom radu svojih djelatnika. Sudjelovanja na regionalnim, državnim i međunarodnom natjecanjima danas su svakodnevica i dokaz uspješnosti.                                                                           

Snažan uzlet glazbenog profesionalizma može se pratiti još od početaka organizirane glazbene nastave 60-ih godina XX. stoljeća, isprva tek tečajeva, sve do posljednjih dvadeset godina kada je s radom započela Srednja glazbena škola. Iako je na putu dugom pedeset  godina trebalo savladati brojne poteškoće, Škola je svojim neprekinutim i kvalitetnim radom prepoznata i cijenjena.

Kolektiv Glazbene škole Požega 2000. godine
Kolektiv Glazbene škole Požega 2010. godine
Kolektiv Glazbene škole Požega 2014. godine
Kolektiv Glazbene škole Požega 2017. godine

Veljko Valentin Škorvaga

Veljko Valentin Škorvaga

Rođen je u Požegi 1960. godine. Završava Srednju muzičku školu Vatroslav Lisinski u Zagrebu, a zatim i Muzičku akademiju u Zagrebu, studij klarineta (1985.). Na Fakultetu za muzičku umjetnost u Skopju (2011.) završava magisterij iz područja muzička interpretacija-tambura.

Svoj radni put započinje u Osnovnoj muzičkoj školi Krešimira Baranovića u Požegi kao nastavnik klarineta i tamburaškog orkestra. Od 1987. do 1991. u Centru za usmjereno obrazovanje Zvonko Brkić vodi tamburaški orkestar i djevojački zbor, a od 2008. do 2017. u Glazbenoj školi Požega (srednja glazbena škola) izvodi nastavu tambure.

Uz neprekinuti nastavnički rad, od 1991. do 2017. godine, na dužnosti je ravnatelja Glazbene škole Požega, nakon čega odlazi na Muzičku akademiju u Zagreb za nastavnika tambura na novootvoreni studij tambure u zvanju višeg predavača.

Neumornim radom i zalaganjem uspio je izgraditi snažnu i uspješnu obrazovnu i kulturnu instituciju, proširiti djelatnost na srednjoškolsko i predškolsko obrazovanje, uspostaviti područna odjeljenja u Kutjevu i Pleternici, inicirati i realizirati preseljenje Škole u nov i adekvatan prostor. Osnovao je Tamburašku filharmoniju Glazbene škole Požega te započeo projekte Tiha noć u Vukovaru, Slavonija u Lisinskom, Međunarodno natjecanje tamburaša u Požegi i Subotici, Tambura instrumental festival u Požegi, Subotici, Zagrebu, Varaždinu, Velikoj Gorici, Karlovcu i Sisku.

Pokretač je i umjetnički direktor festivala Zlatne žice Slavonije, koji u novije vrijeme osmišljava i proširuje na Aurea fest Požega. Bio je dugogodišnji član predsjedništva Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, redovni je član Hrvatskog društva skladatelja, dobitnik nagrada grada Požege i  Požeško-slavonske županije za razvoj glazbene umjetnosti.

Kolektiv Glazbene škole Požega i Veljko Valentin Škorvaga 2017. godine

Literatura

  • Andreis, J. Povijest glazbe. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1989.
  • Glazbena škola Požega: 30 godina uspješnog rada 1970.-2000. Požega: Glazbena škola Požega, 2000.
  • Glazbeni život Požege: zbornik radova s muzikoloških skupova u Požegi 1998. i 1999. Požega: Poglavarstvo grada Požege, 2000.
  • Glazbeni život Požege: II. zbornik radova s muzikoloških skupova u Požegi 2003. i 2004. Požega: Poglavarstvo grada Požege, 2004.
  • Kempf, B. Hrvatsko pjevačko društvo Vijenac. Požega: Naklada Slap, 1992.
  • Kempf, J. Požega: zemljopisne bilješke i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i požeške županije. Požega: Hrvatske tiskare i knjižare, 1910.
  • Leksikon jugoslavenske muzike. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1984.
  • Požega 1227.-1977., Zagreb, 1977.
  • Požeški Leksikon, Požega, 1977.
  • Stipčević, E. Hrvatska glazba. Zagreb: Školska knjiga, 1997.
  • Sto deset godina Poljoprivredne škole u Požegi 1885.-1995. Požega, 1995.
  • Županović, L. Stoljeća hrvatske glazbe. Zagreb: Školska knjiga, 1980.

 

Izvori

  • Arhiva Glazbene škole Požega (Spomenica Škole 1970.-2000., dokumenti, fotografije, programi, plakati, brošure, priznanja, diplome, plakete i dr.)
  • Godišnji planovi i programi Glazbene škole Požega za školske godine 2004./2005., 2009./2010., 2014./2015. i 2019./2020.
  • Državni arhiv u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi (fotografije i novinski članci)
  • Iz privatnih arhiva (fotografije, programi, plakati, novinski članci, priznanja i dr.): Mirjana Pavković, Dubravka Gretzer Vrdoljak, Ruža Munđar, Rajka Martinčić, Lidija Džidić Markulić, Branka Horvat

 

Fotografije

  • Foto Šunjo
  • Vladimir Mandić
  • Foto Kaća