Udaraljke

Naslovnica / Udaraljke

Udaraljke

Udaraljke su najstarija porodica glazbala uopće. Na njima se titranje izvora zvuka postiže udaranjem. Nalaze se od najstarijih vremena u folklornoj i umjetničkoj glazbi svih naroda. Izrazito ritamska, primjenjuju se ponajprije za izvođenje ritamske podloge, zbog čega se u njih mogu svrstati svi predmeti na kojima se mogu proizvesti ritmizirani zvukovi. Razlikuju se prema zvuku koji mogu proizvesti i materijalu od kojeg su napravljene.

Prema zvuku se dijele na udaraljke s određenom visinom tona i udaraljke s neodređenom visinom tona.

U Glazbenoj školi Požega udaraljke se mogu učiti u osnovnom, pripremnom i srednjem obrazovanju.

Detaljnjije o obrazovanju možete pročitati OVDJE.

Podjela prema zvuku

Udaraljke s određenom visinom tona

Vibrafon se sastoji se od čeličnih pločica poredanih u okviru vodoravno položenom na 4 noge, ugođenim u kromatskom nizu u opsegu od f-f³. Ispod pločica okomito nalaze se  metalne cijevi koje proizvode vibrirajući ton. Svira se palicama kojima se udara po pločicama.

Proizveden 1907. u SAD-u, gdje je nazivan vibraharp ili metalni ksilofon.

Sastoji se od drvenih pločica različite duljine, smještenih na drveni okvir. Ispod svake pločice je tikvica ili drvena cijev kao rezonator. Svira se udaranjem batićima. Po svojoj konstrukciji slična je ksilofonu, s tim da marimba ima duže i šire drvene pločice što joj daje dublji ton. Pločice su od ružinog drveta, a ispod svake pločice nalazi se rezonantna metalna cijev.

Iz Afrike, gdje ima različite nazive, stigla je i u zemlje Latinske Amerike. U usavršenom obliku pod nazivom marimbaphon u XX. st. uvedena u sastave jazza i zabavne glazbe.

Udaraljka sastavljena od kromatski ugođenih drvenih pločica položenih na trake od ispletene slame, klobučaste svitke ili gumene vrpce, s rezonantnim cijevima ispod pločica (omogućavaju mekši ton i njegovo dulje zvučanje). Ton se proizvodi udaranjem batićima. Opseg mu je od f¹ – c⁴.

Glazbala toga tipa poznata su u folklornoj glazbi u Africi i na Dalekom istoku. U  XX. st. puno  je skladatelja pisalo za ksilofon, a često se upotrebljava u jazzu.

Sastoje se od bakrene ili mesingane izdužene polukugle s uštavljenom kožom napetom preko otvora. Ton se proizvodi udaranjem po koži. Visina tona udešava se napinjanjem kože pritezanjem ili popuštanjem obruča na koji je pričvršćena.

U suvremenim simfonijskim orkestrima redovito su najmanje dva timpana nejednake veličine koji se ugađaju prema potrebi. Mogu se upotrijebiti solistički i kao koncertantna glazbala (Boris Papandopulo: Koncert za timpane i orkestar).

Sastoji se od metalnih cijevi ili ploča po kojima se udara drvenim batićima. Zvukom oponašaju zvuk crkvenih zvona.

Sastoji se od vodoravno položene pravokutne rezonantne kutije u koju je smješteno najmanje 25 duguljastih čeličnih pločica poredanih u kromatski niz. Ton se proizvodi udaranjem dvaju metalnih ili drvenih batića.

U uspravnu i plosnatu drvenu sanduku nalazi se niz čeličnih pločica ovješenih iznad drvenih rezonatora. Udarane batićima koje se pokreću pritiskivanjem tipaka, pločice proizvode mekan, čist i jasan zvuk, ponešto blizak zvuku harfe. Tonski opseg instrumenta su četiri oktave. U umjetničkoj glazbi prvi ju je upotrijebio Petar Iljič Čajkovski u baletu Orašar.

Udaraljke s neodređenom visinom tona

Građom sličan velikom bubnju, samo manjih razmjera. Sa svake strane drvenog ili metalnog valjka nalazi se napeta teleća koža ili plastika. Udara se drvenim palicama ili metlicama koje povlačenjem po koži daju karakterističan šum. Preko donje  kože napeto je nekoliko žica omotanih srebrenim ili bakarnim nitima koje svojom napetošću zvuk čine reskim. Mali bubanj ili doboš  koristio se i u signalne svrhe za slanje poruka na velike daljine. Na području Vojvodine u općini Čoka, doboš je još prisutan u svojoj izvornoj namjeni, dobošarenju. U ovoj općini preostala su tri dobošara koji obavještavaju seosko stanovništvo o važnim stvarima, koje najavljuju uz prethodno dobovanje i riječi »daje se na znanje«.

Kubanskog podrijetla kao i bongo, od kojega je većeg promjera i duljine, duguljastog bačvastog oblika. Udara se prstima i često koristi u paru, pri čemu je postavljen na nogare.

Upotrebljavaju se obično u paru. Svirač u svakoj ruci drži po jednu i udara jednom o drugu proizvodeći zvuk neodređene visine, no može ih se upotrebljavati pojedinačno udarajući po njima batićima timpana ili malog bubnja.

Potječu iz Azije, rabile su se u antičkoj Grčkoj, europska ih je glazba preuzela od Turske u XVII. stoljeću. Činele je u umjetničkoj glazbi prvi put primijenio Christoph Willibald Gluck u operi Ifigenija na Tauridi, 1779.

Najraširenije glazbalo iz skupine udaraljki. Sastoji se od šupljega drvenog ili metalnog valjka promjera 80–100 i visine oko 40 cm, membrane od teleće kože o koju se udara kratkim drvenim batićem s glavom omotanom pustom ili kožom. Zvuk mu je dubok, a uz isticanje ritma može oponašati grmljavinu, topovske pucnjave i sl.

Omiljeno ritmičko glazbalo Roma, Baska i Talijana. Na drveni ili metalni obruč s jedne strane pričvršćena je koža, a s druge strane nekoliko praporaca. Svira se udarajući rukom po koži ili titrajući glazbalom u zraku.   Podrijetlom iz Irana. Naziv dolazi od francuske riječi tambourin, koja se odnosi na uske i dugačke bubnjeve korištene u srednjovjekovnoj Provansi.

Glazbalo kubanskog podrijetla danas rasprostranjeno po cijeloj Latinskoj Americi, a od polovice XX. st. nalazi svoje mjesto i u europskim simfonijskim orkestrima. Izrađene od dva mala bubnja koji su spojeni jedan uz drugog, različitih veličina. Svira se tako što se udara prstima ili dlanovima.

Dvije povezane drvene pločice, oblikovane poput školjki privezanih o palac, koje brzim pokretima prstiju udaraju jedna o drugu i proizvode kratak i visok zvuk. Najčešće se upotrebljavaju u Španjolskoj i južnoj Italiji gdje se smatraju narodnim glazbalom. Sviranje izvornih kastanjeta zahtjeva veliku vještinu izvođača, pa se u orkestru često zamjenjuju dvjema spojenim pločicama na zajedničkom dršku.

Velika okrugla brončana ploča promjera od 60 – 150 cm koja proizvodi šum neodređene visine. I dugog trajanja.  Obješen je na okvir, a udara se batom pustenog vrha. Podrijetlom je iz Azije. Tam – tam se često pogrešno naziva gong. Pravi gong je manjeg promjera s naglašenom izbočinom – grbom,  određene tonske visine i upotrebljava se u javanskom tradicionalnom gamelan ansamblu.

Triangl ili trokutić napravljen je od čelika u obliku trokuta otvorenog u jednom vrhu. Obješen je na kožnu vrpcu, a zvuk nastaje udaranjem po donjoj stranici trokuta tankim čeličnim štapićem. Prisutan od kasnoga srednjega vijeka, u orkestru se primjenjuje od XVIII. st. Zvuk triangla je vrlo neodređene visine, prodoran, oštar i svijetle boje, pa ga nije dobro često upotrebljavati – što se rjeđe upotrebljava, to je efektniji!

Kratki drveni štapići od 20-30 cm dužine kojima se udara jedan o drugi. Izrađeni od ružinog drva ili ebanovine, svijetlog zvuka, ponekad mogu biti i šuplji, što im pojačava zvuk. Važno glazbalo u kubanskoj glazbi.

Skupina udaraljki koju u većini slučajeva čine doboš, tom-tom, bas bubanj, činele, i ostale dodatne udaraljke. Postavljen je tako da ga svira jedan glazbenik, odnosno bubnjar, koji sjedi na bubnjarskom ili običnom stolcu.  Bubnjar koristi palice ili metalne metlice, kojima udara po membrani pojedinog glazbala ili po činelama, kako bi stvorio vibraciju, odnosno zvuk. Palice za bubnjeve dolaze u različitim težinama i veličinama. U većini slučajeva izrađuju se od drveta, a u novije vrijeme ponekad i od plastike. Jedini element po kojem se ne udara palicom je bas bubanj, za kojeg se koristi pedala sa batićem. Ključnu ulogu u razvoju bubnjarskog kompleta imao je izum nožne pedale za bas bubanj početkom XX. st. u radionici Williama F. Ludwiga, što je omogućilo razvoj modernog bubnjarskog kompleta.

Podjela prema materijalu

Membranofoni

  • Timpani
  • Veliki i mali bubanj
  • Tamburin
  • Tom-tom
  • Bongos
  • Conga…

Metalni  idiofoni

  • Činele
  • Gong
  • Tam-tam
  • Triangl
  • Zvona
  • Vibrafon
  • Čelesta
  • Zvona…

Drveni  idiofoni

  • Ksilofon
  • Marimba
  • Kastanjete
  • Kinesko drvo
  • Korejska drva….

 

Timpani

 

 

 

 

Ksilofon

 

 

Vibrafon

 

 

Marimba